Štetne gusjenice na šećernoj repi

REPIN MOLJAC

OPIS PROBLEMA

Repin moljac  napada biljke iz roda Beta. Gusjenice izgrizaju lišće, najradije centralno lišće, ubušuju se u peteljke i dopiru do glave korijena te ulaze u nju. Peteljke pocrne, a glave korijena se izdužuju i gnjile. Zapažaju se i po pređi koju proizvode. Mogu oštećivati korijen repe dok čeka preradu, odnosno u trapu.

Pragom odluke za suzbijanje smatra se najmanje 70 % biljaka zaraženih s prosječno 4-5 gusjenica po zaraženoj biljci i to ako se ne očekuju kiše.

MOGUĆA RJEŠENJA

Suzbijanje se provodi pravilnim plodoredom, uništavanjem ostataka biljaka na starom repištu, sprečavanjem širenja zaraze na izvađenom korijenju repe te primjenom insekticida kad brojnost gusjenica prijeđe prag odluke.

U RH ne postoje registrirani insekticidi za suzbijanje repinog moljca. Najvažnijom mjerom suzbijanja smatra se navodnjavanje. Prognoza pojave temelj je ispravnog pristupa u integriranoj zaštiti bilja. Pretpostavka je da se feromonski mamci mogu uspješno koristiti za praćenje leta leptira i predviđanje šteta.

CILJ

·       Pojavu repinog moljca pratiti pomoću feromonskih mamaca;

·       Na istim poljima pratiti pojavu gusjenica i šteta od gusjenica;

·       Utvrditi kod koje brojnosti leptira na feromonima možemo očekivati napad gusjenica koji prelazi pragove odluke.

METODA RADA

·       Na poljima šećerne repe postavljen je feromonski mamac krajem travnja;

·       Ulovi leptira očitavaju se jednom tjedno;

·       Istovremeno se obavlja vizualni pregled usjeva;

·       U pregledu se bilježi broj biljaka zaraženih moljcem i broj gusjenica

OČEKIVANI REZULTATI

Utvrdit će se dinamika pojave leptira kao i visina ulova na feromonskom mamcu kod koje se mogu očekivati štete iznad praga odluke. Time će se olakšati prognoza repinog moljca i omogućiti suzbijanje po načelima integrirane zaštite bilja.