Agrotehnika

Agrotehničke mjere iznimno su važne u integriranoj proizvodnji šećerne repe. Šećerna repa u RH je jedna od najvažnijih industrijskih kultura i jedina sirovina za proizvodnju šećera. Ostvarenim rezultatima u proizvodnji nisu zadovoljni niti proizvođači, niti prerađivači korijena. Veliki je broj čimbenika koji utječu na ostvarene rezultate u proizvodnji šećerne repe, a jedan od najznačajnijih je stanište koje sa svojim prirodnim, ali i agrotehničkim mjerama stvorenim osobina, utječe na proizvodni rezultat najviše, čak s 36 % (Winer, 1981.). Samo ako znamo zahtjeve biljke prema staništu možemo pravilno odabrati tlo. Ti zahtjevi proizlaze iz osobina ove kulture kao što su: suviše sitno sjeme, izrazita zavisnost formiranja prinosa od neometanog početnog porasta biljke, intenzivno disanje dijelova biljke koji se razvijaju u tlu, razvoj velike organske mase u tlu i duboko prodiranje korijenovog sistema. Ne manje važan utjecaj na proizvodne rezultate ima odabir hibrida, pravilan raspored i optimalni broj biljaka po jedinici površine kao i kemijske osobine, kvalitativna i kvantitativna mikrobiološka svojstva tla na koje možemo utjecati primjenom mikrobioloških pripravaka.

Stoga su projektom predviđena istraživanja koja se provode u 2013. i 2014. godini rezultati kojih će pridonijeti novim spoznajama koje proizvođačima omogućavaju uspješno savladavanje istaknutih nepoznanica.

Pokusi u 2013. godini

U 2013. godini provedena su tri istraživanja opisana u nastavku.

Proizvodne vrijednosti hibrida šećerne repe pri različitom broju tretiranja fungicida

Opis problema:

Oscilacija u prinosu i kvaliteti korijena šećerne repe koje bilježimo su, u prvom redu, posljedica nejednakih vremenskih prilika ali i propusta pri provođenje agrotehničkih mjera. Pravilnim izborom hibrida šećerne repe možemo, bez dodatnih ulaganja, povećati prinos i kvalitetu korijena, pojeftiniti zaštitu od bolesti i štetnika te olakšati preradu korijena u tvornicama šećera. Iz tih razloga, istraživanja (kroz pokuse) proizvodnih vrijednosti hibrida, u zadanim klimatskim i zemljišnim uvjetima, imaju veliko opravdanje.

Proizvođači korijena repe u izboru hibrida opredjeljuju se u prvom redu prema prinosu korijena, ali uvažavaju sve češće i potrebe tvornica šećera za većim sadržajem šećera, na što ih danas sve više potiče i cijena repe koja je stimulativna za povećani sadržaj šećera. Ne može se zanemariti niti interes proizvođača repe za tolerantnost hibrida prema uzročnicima bolesti (Cercospora beticola, Rhizomania, Rhyzoctonia solani). Danas u dostignutoj tolerantnosti prema nekim bolestima (Rhizomania, Rhyzoctonia solani) možemo biti zadovoljni, dok je prema drugima (Cercospora beticola) tolerantnost još uvijek nedovoljna.

Cilj rada:

  • utvrditi proizvodnu vrijednost hibrida u određenim agroekološkim uvjetima;
  • ocijeniti nužnost zaštitu od pjegavosti lista koju uzrokuje Cercospora beticola Sacc. kod istraživanih hibrida;

Metoda rada:

Pokusi su postavljeni u Tovarniku sa 20 hibrida šećerne repe raširenih u proizvodnji ali i novopriznatih koji se trebaju uvesti u proizvodnju ukoliko ispunjavaju očekivanja proizvođača (Tablica 1). Na kraju vegetacije izvršit će se vađenje pokusa radi utvrđivanja prinosa te uzeti uzorci korijena radi određivanja sadržaja šećera, K, Na, AmN. Na osnovu dobivenih rezultata prinosa i analize korijena, koristeći formulu Braunschweiga, izračunat će se prinos čistog šećera i druga tehnološka svojstva po hibridima.

Varijante primjene fungicida:

a) bez primjene fungicida (kontrola);

b) uz jedno pravovremeno tretiranje fungicidima;

c) uz jedno zakašnjelo tretiranje fungicidima

d) uz tri tretiranja fungicidima protiv gljivice Cercospora beticola.

Tablica 1. Hibridi šećerne repe u pokusima 2013. godine i njihove deklarirane osobine

Hibrid Vlasnik hibrida Deklarirana osobina hibrida
Clementina KWS R/Cr/Rh, N-tip
Eduarda KWS  
Jadranka KWS  
Terranova KWS  
Natura KWS R/Cr, NZ-tip
Serenada KWS R/Cr, NZ-tip
Severina KWS R/Cr, Z-tip
Colonia KWS R/Cr, Z-tip
Marianka KWS R/Cr, NZ-tip
Daktari SES - Van der Have R/Cr, Z-tip
Giraf SES - Van der Have R/Cr, Z-tip
Karpati SES - Van der Have  
Pharaon SES - Van der Have R/Cr, Z-tip
Caribu SES - Van der Have R/Cr, Z-tip
Charli Strube  
Goethe Strube  
Kundera Strube  
Sandor Strube R/Cr/Aph, NZ-tip
Gazeta Hilleshög R/Cr/Rh, Z-tip
Torda Hilleshög R/Cr/Rh, Z-tip

R - tolerantna na Rhizomaniu, Cr - tolerantna na Cercosporu, Rh - tolerantna na Rhizoctoniu,

Aph - tolerantna na Aphanomyces, Z-tip = šećernati tip, NZ-tip = šećernato prinosni, N-tip = prinosni tip

Utjecaj veličine vegetacijskog prostora, hibrida i gnojidbe dušikom na rezultat u proizvodnji šećerne repe

Opis problema:

Pravilan raspored i optimalni broj biljaka po jedinici površine je iznimno važan čimbenik u proizvodnji šećerne repe. Najčešće se u literaturi navodi da broj biljaka utječe na proizvodni rezultat s oko 16%, a kao optimalni broj biljaka, prema ranijim istraživanjima, navodi se od 70-90 tisuća biljaka po hektaru. Kod novih hibrida, promjenom morfoloških i fizioloških osobina, stvoreni su preduvjeti za povećanje broja biljaka po jedinici površine. Broj biljaka utječe kako na prinos tako i tehnološka svojstva korijena. Osim toga, promjenom broja biljaka po jedinici površine mijenja se i veličina vegetacijskog prostora, a time i mogućnost usvajanja hraniva, u prvom redu dušika, po biljci.

Cilj rada:

  • utvrditi optimalni broj biljaka po jedinici površine u zavisnosti od hibrida;
  • odrediti optimalnu gnojidbu dušikom u zavisnosti od broja biljaka po hektaru;

Metoda rada:

Pokusi sa različitom gustoćom sjetve su postavljeni na lokaciji Gradište. Sjetva je obavljena na četiri različita razmaka u redu i to na:

a) 13cm - 153.846 sjemenki/ha;

b) 15cm - 133.333 sjemenki/ha;

c) 17cm - 117.647 sjemenki/ha;

d) 9cm – 105.263 sjemenki/ha.

U sjetvi pokusa su korištena četiri hibrida i to: Colonia i Serenada oplemenjivačke kuće KWS te Danton i Fred oplemenjivačke kuće Strube. Tehnologija proizvodnje šećerne repe u pokusima je standardna, kao i u redovnoj proizvodnji, osim gnojidbe dušikom u proljeće. Gnojidba dušikom je nejednaka sa slijedećim varijantama:

  • bez gnojidbe u proljeće -N0,

  • gnojidba sa 30 kgN/ha predsjetveno - N1

  • predsjetvena gnojidba s 30 kgN/ha uz prihranu 27 kgN/ha – N2;

  • gnojidba proizvođača – N3

Zavisnost rezultata u proizvodnji šećerne repe od primjene mikrobioloških preparata i gnojidbe dušikom

Opis problema:

Kod tla dobrih kemijskih osobina, kvalitativna i kvantitativna mikrobiološka svojstva su povoljna jer prevladavaju korisni (benefitni) mikroorganizmi. U tim slučajevima, zbog antagonizma benefitnih mikroorganizama i gljivice C. beticola Sacc., koja u tlu prezimljuje, broj spora patogena se smanjuje, a samim tim je u vegetaciji šećerne repe i stupanj infekcije slabiji. Obzirom da su u primijenjenim mikrobiološkim preparatima sadržane i bakterije koje intenziviraju procese humifikacije i mineralizacije, te vrše proces nitrofiksacije, postoji mogućnost i za reduciranje mineralnih gnojiva, u prvom redu dušika.

Cilj rada:

  • valorizirati primjenu mikrobioloških preparata u proizvodnji šećerne repe;

  • odrediti optimalnu gnojidbu dušikom kod primjene mikrobioloških preparata.

Metoda rada:

Pokusi sa dva istraživana faktora su postavljeni po split – blok metodi na lokaciji Gradina. Tehnologija proizvodnje šećerne repe u pokusima je standardna kao i u redovnoj proizvodnji, izuzev primjene ispitivanih faktora po varijantama.

Varijante gnojidbe dušikom:

  • A1 – kontrola (0% N2)

  • A2 – 60% od potrebne količine (na osnovu rezultata analiza)

  • A3 – 100% od potrebne količine (na osnovu rezultata analiza)

Varijante primjene mikrobioloških preparata:

  • B1 – kontrola

  • B2 – aplikacija biopreparata u tlo

  • B3 – folijarno tretiranje

  • B4 – aplikacija biopreparata u tlo + folijarno tretiranje