Nematode

Repina nematoda

Repina nematoda je jedna od najvažnijih štetnih nematoda na šećernoj repi. Značajne štete i gubici prinosa i do 50%, osim na šećernoj repi, zabilježeni su i na biljkama kupusa, cvjetače, brokule, gorušice, blitve, špinatu i dr. Repina nematoda u Republici Hrvatskoj utvrđena je na području Istre, Zagreba, Rijeke, Opatije, Mrkoplja, Ogulina, Gospića, Delnica, Žumberka, Virovitice, Daruvara, Županje, Đakova, Donjeg Tovarnika, Vinkovaca, Osijeka, većem dijelu Baranje, Varaždina i Čakovca.

Simptomi kao što su „prazna“ mjesta na repištima, tzv. „plješine“ i bradatost korijena, mlade ženke i ciste limunastog oblika na korjenčićima te sitni korjeni repe i nizak prinos, upozoravaju nas na potrebu pregleda naših repišta. Preventivni pregled tla radi utvrivanja cista repine nematode, na površinama na kojima se planira sijati šecerna repa, predstavlja garanciju dugorocnog uzgoja šecerne repe na jednom području.

Održavanje i širenje vrste

Ova vrsta uz pomoć cista u tlu može ostati vitalna i do devet godina. Većina cista raspoređena je u tlu u zoni korijena, a po površini se šire mehanizacijom, vraćanjem tla očišćenoga s korijenja šećerne repe na repišta, vodom, izmetom ptica ili drugih životinja i vjetrom.

Prisutnost nematoda utvruje se na temelju pregleda korijena biljaka tijekom ljetnih mjeseci (lipanj, srpanj i kolovoz, kada se lako mogu zapaziti mjesta na kojima je repa zaostala u razvoju, prorijeena ili klonula) te analizom uzoraka tla.

CILJ ISTRAŽIVANJA

Podaci o rasprostranjenosti repine nematode na lokalitetu Tovarnik datiraju iz 80-tih godina 20.st. i do danas su se bitno promijenili. Cilj ovoga dijela istraživanja je:

  • utvrditi rasprostranjenost repine nematode na repištima lokaliteta Tovarnik
  • prema intenzitetu zaraze preporučiti mjere zaštite od ovoga važnog ekonomskog štetnika
  • spriječiti daljnji porast visine populacije repine nematode na zaraženim površinama
  • spriječiti širenje repine nematode na nezaražene površine
METODE RADA

Uzorkovanje repišta provodit će se tijekom dvije godine i to za vrijeme vegetacije, nakon vađenja šećerne repe te prije sjetve šećerne repe. Prikupljat će se uzorci tla, a tijekom vegetacije će se provesti i pregled korijenja šećerne repe radi utvrđivanja prisutnosti cista repine nematode. Temeljem analize uzoraka tla i određivanja visine populacije repine nematode, izradit će se preporuke mjera suzbijanja ovoga štetnika.

MOGUĆNOSTI SUZBIJANJA

Pravovremena sjetva
Sjetvu šećerne repe poželjno je provesti ranije u proljeće dok su temperature tla niže. Štete mogu biti značajno smanjene kada mlade biljke razviju dobar korjenov sustav, prije nego su jače napadnute ličinkama repine nematode. 

Tolerantne sorte
Na tržištu se danas mogu naći sorte šećerne repe tolerantne na repinu nematodu.

Plodored
U odsutnosti biljke domaćina, populacija nematoda u tlu opada rapidno, za oko 50 % godišnje. Uobicajeno je potrebno provoditi barem tri do pet godišnji plodored. Biljke koje nisu domaćini vrste H. schachtii, a koje je dobro uključiti u plodored, su krumpir, soja, žitarice, luk, lucerna, kukuruz, grašak, grah i heljda. Rigorozno suzbijanje korova domaćina za vrijeme uzgoja biljaka od velike je važnosti. 

Primjena nematocida
U RH trenutno nemamo dozvolu za primjenu bilo koje djelatne tvari nematocida
u svrhu suzbijanja repine nematode u šećernoj repi. Uporaba nematocida potrebna je
u uskom plodoredu i kada je u tlu utvrđen kritični broj od 3-8 jaja/g tla.
Prije sjetve šecerne repe potrebno je uzorkovati površine, utvrditi prisutnost i visinu populacije repine nematode te na osnovu toga odluciti jesu li i koje su mjere suzbijanja nužne.