Suzbijanje korova

SUZBIJANJE KOROVA U INTEGRIRANOJ PROIZVODNJI ŠECERNE REPE

ŠEĆERNA REPA je od svih ratarskih kultura, najosjetljivija na prisustvo korova u usjevu. Značajke koje ju čine osjetljivom:

·       rana sjetva i sporo nicanje (klimatski uvjeti)

·       dug period do zatvaranja sklopa

·       slabe natjecateljske sposobnosti (nizak habitus)

·       duga vegetacija

Osim navedenog, u ranim fazama razvoja (u vrijeme primjene herbicida) usjev je izložen napadu uzročnika bolesti iz tla (palež klijanaca i sl.) i štetnika (buhač, pipa, zemljišni štetnici), što dodatno otežava suzbijanje korova (manja selektivnost herbicida). Stoga nije čudno što šećernu repu nazivaju princezom ratarskih kultura“.

ŠTETE OD KOROVA - osim direktnih šteta (manji prinos korijena, manji sadržaj i kvaliteta šećera), indirektne štete u šećernoj repi također imaju velik značaj:

·       otežano vađenje , gubitak sitnijih korijena , veći kvarovi mehanizacije i sl.

·       otežavaju proces prerade korijena u šećer

·       domaćini su uzročnicima bolesti i viroza

·       povećavaju banku sjemena korova u tlu

·       svojim alkaloidima kontaminiraju šećer (Solanum nigrum).

KOROVNA FLORA - vrlo je brojna i raznolika (loboda, šćir, dvornici, ambrozija, mračnjak, čičak, samonikli suncokret, slak, ladolež, osjak, koštan, svračica, prosa, pirika, troskot, sirak i dr.). S praktičnog gledišta dijeli se na širokolisne i uskolisne i na jednogodišnje i višegodišnje.

Potrebno je poznavati njihove specifičnosti, jer i svaka od navedenih skupina šteti usjevu na specifičan način.

INTEGRIRANO SUZBIJANJE KOROVA U ŠECERNOJ REPI

Zahvaljujući znanstvenoj spoznaji da mala doza herbicida odlično suzbija mali korov, već početkom 1980-tih u praksu je uvedena (profesor Z. Ostojić) višekratna primjena smanjenih doza herbicida. Pristup osim herbicidnog, postiže ekološke i ekonomske uštede i odlično se uklapa u integriranu proizvodnju šećerne repe. Osim navedenog, za integrirano suzbijanje korova u šećernoj rep s gledišta primjene kemijskih mjera ključno je:

·       dati prednost suzbijanju korova nakon nicanja (post-emergence)

·       radi pravilnog odabira herbicida (u skladu s prioritetnim vrstama na njivi)

·       prepoznavati najvažnije korovne vrste u vrlo ranom stadiju razvoja

·       primjena herbicida u smanjenom volumenu vode (100-200 l/ha)

·       primjena odgovarajućih pomoćnih sredstava (okvašivači, biljna i mineralna ulja, tekuća gnojiva i dr.)

·       primjenu herbicida prilagoditi pedo-klimatskim uvjetima

Osim kemijskih mjera, za integriran pristup suzbijanja korova jednako važan značaj imaju nekemijske mjere borbe protiv korova koje je moguće ostvariti:

·       agrotehničkim mjerama stvoriti optimalne uvjete za razvoj usjeva (povećati kompeticijske sposobnosti)

·       kod nižeg stupnja zakorovljenosti primjeniti mehanicke mjere (okopavanje, čupanje, međuredna kultivacija, mehanička pljevilica i sl.)

·       kulturalnim mjerama (održavanje kanala, međa i putova, čišćenje poljoprivrednih strojeva i oruđa i dr.), spriječiti unošenje sjemena korova u polje

·       postupno smanjivati banku sjemena korova u tlu (prašenje strništa i suzbijanje korova na strništu, zelena gnojidba, plodored i dr.).

AKTIVNOSTI NA PROJEKTU

·       anketiranje proizvođača šećerne repe

·       inventarizacija korova

·       utvrđivanje banke sjemena korova u tlu

·       edukacija stručnjaka i proizvođača

·       izrada brošure „Integrirano suzbijanje korova u šećernoj repi”